Uloga prirode u Waldorfskom obrazovanju - Izvor inspiracije, sinergija znanja i kreativnosti
Priroda igra ključnu ulogu u waldorfskom obrazovanju potičući holistički razvoj djeteta i stvarajući motivirajuće okružje za istraživanje, otkrivanje, učenje, razvoj kreativnosti, razvoj socijalnih
kompetencija i ljubavi prema svijetu oko nas. Od ranoga djetinjstva gradi se odnos s prirodom na način da djeca borave vani u svim vremenskim uvjetima kako bi razvila poštovanje prema prirodnom svijetu i stvorila temelje za kvalitetnu učioničku nastavu.
Učenje u prirodnom okružju
Danas, srećom, raste trend kojim se promiče boravak djece u prirodi i davanje dovoljno vremena boravku na otvorenom u razdoblju kada su djeca u vrtićima ili školama. Sve je prisutnija i edukacija roditelja o važnosti druženja i provođenja vremena s djecom na svježem zraku i aktivnostima u prirodi. Naš nacionalni kurikulum u kategoriji izvanučioničke nastave prepoznaje školske izlete, školske ekskurzije, terenske nastave i škole u prirodi te posjete sportskim ili kulturnim manifestacijama. Waldorfske su škole upravo prepoznatljive po integraciji prirode u svakodnevni obrazovni proces, često organizirajući nastavu na otvorenom. Rezultati takvog pristupa daju odlične rezultate u području tjelesnoga i mentalnoga zdravlja, a djeca takvog životnog stila postižu i bolje rezultate na testovima. Boravak djece vani potiče cjelovit razvoj djeteta – fizički, emocionalni i intelektualni te omogućava bolje razumijevanje i empatiju za svijet oko sebe. To učenicima omogućava da uz izravnu povezanost s prirodnim okružjem permanentno razvijaju svoju kreativnost, emocionalnu inteligenciju i dublje razumijevanje svijeta oko sebe.
Waldorfska pedagogija prakticira učenje u prirodnom okružju, tj. na otvorenom, jer se na taj način dobiva veći angažman učenika, bolja međusobna suradnja i razvoj niza kompetencija. Uz praksu da se što više izlazi izvan učionica u dvorište škole ili obližnji park, waldorfske škole su poznate i po tome što kontinuirano nastavni proces obogaćuju čestim odlascima na izlete, ekskurzije i terenske nastave tijekom kojih učenici uče iz neposredne stvarnosti. Učenje na otvorenom nije rezervirano samo za predmete tipa vrtlarstva, tjelesne i zdravstvena kulture, rada u drvu i slično, već se svaki nastavni predmet može podučavati u prirodnom okružju, na otvorenom. Proučavajući waldorfski kurikulum uvijek imamo novu priliku otkriti načine na koje se priroda i boravak u njoj mogu integrirati u nastavni proces i aktivnosti pružajući učenicima priliku da razviju svoje vještine, znanja i emocionalnu povezanost s okolišem.
Suovisnost o prirodnom svijetu
Slijedeći razvojne potrebe djeteta iz kojih je i izniknuo nastavni plan i program, u waldorfskom obrazovanju kreće se od praćenja ritmova, od promatranja prirodnoga svijeta i razumijevanja naše povezanosti s njime i suovisnosti o njemu. U ranom djetinjstvu u vrtiću dijete najveći dio vremena provodi u prirodi ili se u zatvorenom prostoru igra prirodnim materijalima. Boraveći vani, dijete iskustveno uči o okolišu, biljnom i životinjskom svijetu, svome mjestu u njemu. Ono upoznaje ciklus godišnjih doba upravo boraveći vani u svim uvjetima iskustveno proživljavajući taj proces.
Djeca se čude, dive i uživaju u prirodi. U školskoj dobi ona su spremna za proučavanje svijeta oko sebe. Iskustveno se učenje nakon dvanaeste godine nadopunjuje eksperimentalnim i apstraktnim promišljanjima: napuštamo mitologije i krećemo u činjeničnu povijest, iza sebe ostavljamo risanje formi i krećemo s konstrukcijama u geometriji te s promatranjem, opisivanjem i eksperimentiranjem u prirodno-znanstvenim predmetima. Učenici promatraju, proučavaju i zaključuju ono što vide prostim okom na temelju doživljenoga i viđenoga. Na primjer, u šestom razredu učenici će zakoračiti u svijet astronomije na način da zviježđa promatraju golim okom slušajući priče iz grčke mitologije (priče o Kasiopeji, Andromedi, Perzeju...).
Također, promatraju kretanja Sunca i Mjeseca te zaključuju na temelju viđenoga.
Preduvjet za realizaciju kurikuluma na ovaj način jest izlazak izvan učionice. U sedmom se razredu osobno promatranje isprepleće sa znanstvenim spoznajama. U starijoj dobi u srednjoj školi učenici će početno promatranje i zaključivanje oplemeniti svojim dubljim istraživanjima njegujući apstraktno mišljenje pri istraživanju svemira.
Učenici sedmog razreda također će svoju nastavu započeti u učionici bez zidova s pokusima u kojima će proučavati vatru, tj. izgaranje. Valja im pažljivo promatrati vatru, njezin plamen, dim i pepeo, što je uvod u znanstveni proces. To je razdoblje izvanredna prilika za odlazak na kampiranje i uživanje u logorskoj vatri i ponovne opservacije.
Boravak u prirodi smanjuje stres
"Istraživanje pokazuje da je pozitivan utjecaj prirode na učenje značajan. Boravak u prirodi smanjuje stres, pojačava kreativnost, poboljšava vještine rješavanja problema, povećava pažnju i fokus, među ostalim dobrobitima. Vidjeli smo da se pozitivni učinci prirode na učenje protežu dalje od pojedinačnih koristi i mogu imati značajan pozitivan utjecaj na zajednice i okolni okoliš, promičući opću dobrobit i društvenu povezanost” - IZVOR
Waldorfsko obrazovanje kao osnovni postulat ima odgoj i obrazovanje cjelovitog čovjeka, što znači da težište nije na isključivo akademskim ishodima, već se ravnopravno prati emocionalni razvoj, razvoj stjecanja praktičnih vještina i socijalnih kompetencija. Baš iz toga razloga ne čudi što je realizacija nastave obogaćena čestim boravkom u prirodi, u školskom vrtu, u obližnjem parku, u šumi, na livadama, planinarenjem, kampiranjem, spavanjem u šatorima...
Kako izgleda povezanost s prirodom u waldorfskom kurikulumu pri realizaciji nastave?
Učitelj planira provedbu nastave u prirodnom okružju kada god je to moguće i smisleno s obzirom na ciljeve. Waldorfski učitelji svakodnevno i tijekom svih godišnjih doba svjedoče kako aktivnosti na otvorenom potiču znatiželju i kreativnost. Neposredno iskustvo aktivnoga boravka u prirodi omogućava kvalitetno iskustveno učenje i povećava učeničku angažiranost i intrinzičnu motivaciju. Na taj način učeniku pokazujemo kako je sve povezano i smisleno te nenametljivo ističemo važnost društvenih i umjetničkih predmeta koji su tradicionalno manje istaknuti od matematike, fizike, kemije i sl. Učenici koji su spretni u manualnom radu ili pak živahni u klasičnim učionicama u drukčijem okružju imaju priliku lakše pokazati svoje talente. Vrijednost prirodnog okružja višestruko je važna za sretno odrastanje te na razvoju takvoga pristupa nastavi treba i dalje sustavno raditi i usavršavati proces.
Zalog za budućnost
Waldorfska pedagogija svojim djelovanjem više od sto godina svjedoči o iznimnoj koristi uključivanju prirode u nastavni proces, tj. odgaja i obrazuje generacije djece kojima je provođenje praktičnih aktivnosti i učenja vani, bilo u školskom dvorištu, parku, šumi ili na terenskoj nastavi, sastavni dio školskog života i zalog za budućnost.
Uz stručnost edukatora, snalažljivost i dobru volju, lako je uz učioničku nastavu uključiti i prirodu u svoj rad stvarajući inspirativno i motivirajuće okružje za svoje učenike koji će predanije i s više entuzijazma učiti, istraživati i radovati se novim spoznajama.
Tiskanu verziju ovog teksta koji je izašao 06.02.2025. u Školskim novinama možete skinuti OVDJE
