+385 (0)1 6609 609

Osmi razred

Naslovnica >Osnovna škola >Osmi razred

Hrvatski jezik

Usmjerenosti učenika na sebe i na traženje vlastitog identiteta u području jezika izražava se interesom za istraživanjem vlastitog glasa i jezika. Nastava jezika i književnosti na tu razvojnu potrebu učenika treba odgovoriti tako da učenik može pronaći ne samo nove literarne teme, nego i iste izraziti novim formama, a u pisanju treba imati mogućnost pronaći vlastiti stil. Osnova za to su istraživanja stila u literaturi, kao i prvo uvodenje u metriku i poetiku. Unutarnjoj dramatici puberteta (suočavanja sa sobom u tom razdoblju) ususret ide drama kao književna forma u literaturi. Pri tom drama treba biti na sve načine doživljena: čitanjem, izgovaranjem i izvođenjem (projekt nastava).

1. Upoznavanje jezičnih pravilnosti i jezični odgoj

Književnost

  • misaona lirika
  • biografije značajnih osoba, biografske skice životnih situacija u kojima se subjektivnost, nadahnuće, inicijativa, hrabrost, želja za pomoći drugima (otkrića, pronalasci), te odgovornost za svijet, prirodu i sebe očituju kao kreativni potencijali
  • doživljaj drame i njezina literarna obrada
  • izvedba jednog većeg dramskog djela

2. Pismeno i usmeno izražavanje (jezično izražavanje)

  • vježbanje izricanja osobnog stava, spremnost na pozorno slušanje, razvoj odgovornosti za vlastiti govor
  • referati: pojedinačni i grupni (kooperativno i individualno učenje)
  • samostalni završni pismeni rad

3. Gramatika i pravopis

  • Gramatika: glasovi i glasovne promjene, alteracija i odstupanja od pravila
    • akcentuacija
    • priložne oznake
    • adverbne rečenice
    • višestruko složene rečenice
    • mjesne i mislene imenice
    • sistematizacija znanja o tvorbi glagola
    • glasovne promjene u tvorbi riječi
    • naglasci
  • Pravogovor i pravopis: interpunkcija, pravopisni znakovi
    • orme izražavanja poštovanja prema drugim osobama
    • pisanje tuđica

Literatura:

  1. program lektire identičan programu za VIII razred osnovnih škola u Republici Hrvatskoj

Matematika

Ciljevi

  • doživljavanje i dokazivanje zakonitosti
  • njegovanje dijaloga
  • razvijanje učenikove sposobnosti i smisla za socijalni život zajednice
  • jačanje interesa za matematički način mišljenja

Nastavni sadržaji

1. nastavna epoha:

  • Pitagorin poučak i njegova primjena
  • Linearna funkcija i jednadžba pravca
  • Sustav dvije jednadžbe s dvije nepoznanice
  • Monomi i polinomi

2. nastavna epoha: GEOMETRIJA

  • kongruentne slike
  • presjek stošca
  • preslikavanja ravnine
  • geometrijska tijela

Zemljopis

Ciljevi

Razvijeni interes za probleme u svijetu kao probleme koji su od neposrednog značaja za učenika zahtjevaju od nastave zemljopisa da potakne na dijalog: ja -svijet. Učenik treba učiti različite vrijednosti svjeta, razumijevanje i poštivanje različitih naroda i tako pronaći svoj kulturni identitet i odnos prema vlastitoj kulturi. Poticanje sposobnosti mašte i stvaralaštva treba uslijediti tako da se geografija upoznaje sa stajališta polariteta, rasta i metamorfoza (preobrazbi).

Nastavni sadržaji

1. epoha: AMERIKA - OD SJEVERNE DO JUŽNE AMERIKE (OD POLA DO POLA)

  • tipični krajolici sjeverne i južne Amerike (fiktivno putovanje od pola do pola)
  • raščlamba dvostrukog kontinenta i njihov životinjski i biljni svijet
  • seoba indijanaca i njihova udaljenost u različitim područjima
  • motivi španjolsko-portugalskih i englesko-francuskih osvajača i posljedice osvajanja (rudna blaga, tehnike privređivanja, uništavanje prirode)
  • nastanak američkih nacija; različita kulturna obilježja različitih naroda i njihov razvoj

Astronomija

  • orijentiranje prema noćnoj slici zvijezda (astronomija starih mornara); zodijak, ekliptik
  • astronomski položaj zemlje u Svemiru
  • kretanja i vrijeme okretanja planeta
  • ritam u Svemiru, sunčeva i mjesečeva pomračenja

Povijest

Ciljevi

  • pojmiti suvremenost kao rezultat povijesnih procesa (u kauzalitetu s prethodnim razdobljima i kulturnim stupnjevima)
  • razvijanje sposobnosti samostalne prosudbe i razvijanje sposobnosti kauzalnog mišljenja (uzrok-posljedica)
  • utjecaj tehničkih pronalazaka i otkrića na način čovjekova života; socijalne i kulturne promjene
  • osvještavanje kauzalnih odnosa s različitih stajališta: posljedice pronalazaka sa stajališta daljnjeg razvoja znanosti, tehnike i tehnologije
  • socijalne posljedice pronalazaka
  • pozitivni aspekt pronalazaka i otkrića (medicina, kemija, zadrugarstvo, itd.)
  • negativni aspekt otkrića i pronalazaka (bijeda radništva, transporti robova, pustošenje izvora sirovina itd.)
  • upoznavanje s rezultatima suvremenih povijesnih istraživanja.

Nastavni sadržaji

nastavna epoha: OD TRIDESETGODIŠNJIH RATOVA DO SUVREMENOG DOBA

  • razvoj parnog stroja, razvoj tehnike, gospodarstva i prometa
  • socijalne posljedice: nastanak tvornica
  • posljedice nastanka tvornica za prirodnu okolinu
  • razvoj suvremenih tehnologija: pronalasci (elektricitet, kemija, atomska energija); biografije poznatih pronalazaca (Edison, Liebig, Curie, Tesla; itd.)
  • blagostanje u visokorazvijenim zemljama odn. siromaštvo u nerazvijenim zemljama (problem: sjever - jug)
  • međunarodna gospodarska mreža (egzemplarno: nafta)
  • međuovisnost različitih regiona svijeta: pozitivni i negativni aspekti
  • politički razvoj u 20-om stoljeću:
    • posljedice Prvog svjetskog rata (nacionalsocijalizam; Hitler; načini djelovanja nacista, holokaust)
    • Drugi svjetski rat; otpor
  • snaga individualne inicijative (primjeri borbe za spas i zaštitu okoline, gradanske inicijative, itd.)
  • velike ličnosti našeg stoljeća: Mahatma Gandi, Albert Schweizer, Martin Luther King, i ostale velike ličnosti našeg stoljeća
  • Hrvatska od industrijske revolucije do danas: Austro-ugarsko razdoblje, prva i druga Jugoslavija, borba za samostalnost, domovinski rat, konstituiranje samostalne države Hrvatske

Biologija

Ciljevi

Učenik se na ovom razvojnom stupnju suočava s procesom tjelesnog razvoja i nesklada izmedu tjelesnog, osjećajnog i misaonog razvoja. Glavna pedagoška zadaća nastave biologije je da pomogne razumijevanje procesa rasta i razvoja kod učenika i tako doprinese harmoniziranju učenikovog razvoja. Stoga se nastava biologije opet vraća na humanu biologiju (poznavanje čovjeka i posebna pozornost se posvećuje mišičnom sustavu i kosturu (što je povezano s promjenama u rastu i razvoju na tom stupnju)

Sadržaji nastave:

1. nastavna epoha: UČENJE O ČOVJEKU

  • kostur i mišićna struktura sa stajališta djetetova razvoja (stjecanje sposobnosti uspravnog hoda)
  • oblik pršljenova i težine tijela
  • ramena i ruke (pokret pronacije i supinacije kod donjeg dijela ruku)
  • predio zdjelice i kosti nogu sa mišićnom strukturom stražnjice
  • pokretljivost i mirovanje pri hodanju i stajanju (krajnja rotacija u koljenu)
  • noga (nožni luk)
  • čovjekova lubanja
  • kosti obraza
  • mišićna struktura čitavog tijela
  • građa i funkcija ljudskog oka
  • građa i funkcija ljudskog uha.

Fizika

Ciljevi

Na prvom mjestu su područja iz hidrostatike, hidrodinamike, aerostatike, aerodinamike koje se po prvi puta pojavljuju u ovoj razvojnoj dobi i to s jakim naglaskom na praksu.

Nastavni sadržaji

nastavna epoha: statika i dinamika pokretnih medija. Primjena fizike u svim područjima.

Hidrostatika

  • Arhimedov princip/zakon (za vodu i zrak)
  • hidrostatični uzgon (dubinski pritisak)
  • spojene posude (hidraulična vaga)
  • kartezijski ronilac
  • težina čvrstih, tekućih i plinovitih tijela
  • stabilnost (primjer: oblici brodova)
  • statični pritisak (vode u usporedbi sa zrakom)
  • princip rada pumpe (primjer: hidraulični zidoder)
  • laminarno i turbulentno strujanje
  • stvaranje vrtloga i otpora (u vodi i zraku)

Meteorologija (znanosti o vremenu): obradit će se slijedeće teme (koordinacija sa nastavom geografije):

  • stupanj vlažnosti zraka i stvaranje oblaka (rosište)
  • vrste oblaka (kumulus, cirus, stratus, nimbus i njihove kombinacije)
  • područje visokog i niskog tlaka (s frontama u vremenskom razvoju)
  • putevi Ciklona
  • vremenske (sinoptičke) karte; prognoziranje vremena
  • jačinske skale vjetra po Beanportu, posebni vjetrovi: fen, pasat, tajfun
  • klimatske pojave (kopnena, morska; tropska, subtropska, polarna klima)

(Nastavak i proširenje tema iz 7. razreda)

Akustika

  • brzina zvuka (u drugim medijima osim zraka)
  • refleksija zvuka, (jeka) i apsorpcija
  • akustika zgrada, akustika glazbenih instrumenata

Toplina

  • promjena argregatnih stanja; isparavanje; mješanje hladnoće
  • anomalije vode i posljedice za prirodu
  • prijenos hladnoce odn. topline (provođenje, konvekcija i zračenje)
  • provođenje i izoliranje topline pomoću raznih materijala.

Elektricitet

  • djelovanje topline i kemijsko djelovanje električne struje
  • magnetsko djelovanje struje primjena
  • Morseov uređaj
  • zvono
  • releji
  • instrumenti za mjerenje induktiviteta
  • električni motor
  • transformator
  • uvođenje u pojmove: napon, jačina struje, otpor; mjere napona, jačine i otpora struje

Optika

  • nastanak boja pomoću prizme
  • leća, žarište
  • virtualna, realna slika
  • dalekozor, mikroskop, fotoaparat (ljudsko oko)
  • mogućnosti skupljanja sunčeve topline pomoću sabirnih leća (lupa, povećalo) i udubljenog (konkavnog) zrcala

Kemija

Ciljevi

Povezati učenike s prirodom i životnim procesima. Nastava treba razotkriti djelovanje prirodnih sila koje možemo primjeniti u tvarima. Na takav način se mogu raspoznati karakteristična svojstva tvari i njihova povezanost sa životnim procesima. Učenike treba potaknuti na postavljanje izvornih pitanja i da samostalno eksperimentiraju.

Nastavni sadržaji

nastavna epoha: ORGANSKA KEMIJA. KEMIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA

  • od zrna do brašna
  • različite vrste žitarica, tehnika mljevenja
  • ispitivanje brašna: ljepilo, tjesto
  • dobivanje škroba iz brašna i krumpira, kvaliteta škroba
  • reakcija joda na škrob
  • bjelančevinska komponenta brašna
  • bjelančevine: mlijeko, jaja, meso
  • bjelančevine - spojevi dušika
  • šećer u prirodi, pretvorba škroba u šećer uz pomoć kiseline, odnos naspram vatre i vode
  • postupak vrenja
  • sažimanje škroba, bjelančevina, “produkt vrenja”, kvasac kod pečenja kruha
  • masti i ulja: biljni “dobavljači misti”, masti i njen odnos prema toplini i vatri, isto to prema vodi
  • sušeća i nesušeća ulja
  • proizvodnja sapuna (natronska lužina, mast i toplina)
  • celuloza, proizvodnja papira.

Strani jezici

Ciljevi

Nastava stranog jezika na kraju osnovne škole treba ostvariti cilj da se učenik može samostalno usmeno i pismeno izražavati u stranom jeziku. Vodeći motiv nastave je: doživjeti sadašnjost. Na taj zahtjev treba učitelj odgovoriti adekvatnim izborom nastavnih tema, materijala, priča (od industrijske revolucije do suvremenog doba). Osuvremenjivanje jezika se postiže kroz dramsku literaturu (praktične vježbe glume / igranje kazališnih uloga). Posebnu pozornost treba obratiti na osposobljavanje učenika za govornu i pismenu komunikaciju sa stranim govornikom, razvijanje prihvatljivog izgovora i intonacije u spontanom govornom izražavanju, te prepoznavanje i imenovanje osnovnih gramatičkih sadržaja i sposobnosti njihove pravilne uporabe u usmenom i pismenom izražavanju. S kulturološkog aspekta cilj je proširiti učenikove uvide u druge i drugačije kulture, uz istovremeni doživljaj univerzalnosti kulture i doprinosa svake pojedinacne, kulture zajedničkoj, općeljudskoj kulturi.

Nastavni sadržaji

  • dalje razvijati komunikacijske vještine (tradicionalne pjesme i balade, recitacije, pjesme i priče)
  • detaljna izrada zemljovida, npr. SAD-a i Australije, te živi prikaz tih kultura i tradicija
  • teme iz poslovnog života, iz povijesti, putopisi, biografske teme
  • igranje uloga (likovi iz drama), dramskih scena, recitacije, balade i pjesme

Riječnik: povijesni i zemljopisni termini (+ ponavljanje dotada usvojenog vokabulara)

Gramatika (engleski jezik):

  • zavisne rečenice
  • indirektni govor i pitanja
  • obuhvatni pregled gramatike i konverzacijske vježbe

Gramatika (njemački jezik):
rečenica (red riječi u njemačkoj recenici), nezavisne i zavisne rečenice.

  • modalni glagoli (modalni glagoli s dva infinitiva)
  • pasiv (konjugacija, uporaba, pasiv s modalnim glagolima)
  • rečenica: zavisne i nezavisne, vrste zavisnih rečenica
  • red riječi u zavisnoj i u nezavisnoj rečenici
  • Naglasak je na komunikaciji u konkretnim situacijama: putovanje u zemlju njemačkog govornog podrucja (Austrija ili Njemačka/razmjena učenika ili ekskurzija)
  • igrokaz na njemačkom (B. Brecht: Der Jasager und Der Neinsager i po izboru)
  • njemački humor, poslovice, vicevi, skečevi i sl.

Likovna kultura

Ciljevi

Nastava slikanja treba uvažiti razvojnu potrebu mladih: oni traže sebe, svoj osobni identitet. Na tu razvojnu potrebu, koja je u uskoj svezi s razvojem kauzalnog i kritičkog mišljenja nastava slikanja odgovara stalnom izmjenom tehnika, motiva i perspektiva s naglaskom na njihovoj međusobnoj povezanosti i uvjetovanosti. Time se učeniku pruža mogućnost da isproba i izbori u stvaralačkom području i nužnost i opoziciju i slobodu.

NAstavni sadržaji

  • izmjena slikarskih tehnika: mokro-mokro i tehnika slojevanja (isti motiv u različitim tehnikama)
  • opoziti: isti motiv u kolorističkoj i crno-bijeloj tehnici
  • izmjena grafičkih i kolorističkih tehnika
  • uvode se grafički postupci: linorez, drvorez, monotipija

Risanje

Ciljevi

Mladi čovjek sa 14. ili 15. godina još uvijek nema vlastitog estetičkog suda i zato nastava risanja treba pridonijeti formiranju vlastitog stajališta (kriterija prosudbe). U tom razdoblju sud je još uvijek subjektivan i pod utjecajem mode i dominantnih suvremenih strujanja. Putem nastave risanja treba razvijati prosudbu o ispravnom i istinitom, o zakonitostima grafičkih oblika i primjeriti te zakonitosti na djelima velikih majstora. Učenike treba poticati da uvažavaju zakonitosti tj. pravilnosti i primjenjuju ih u stvaranju samostalnih radova.

Nastavni sadržaji

  • detaljne studije jednog ili više grafičkih radova jednog velikog umjetnika (Leonardo, Duerer,Rembrandt, itd.)
  • kopiranje grafičkih radova jednog velikog majstora
  • studije prirode (žive prirode i reprodukcija velikih majstora)
  • studija arhitekture (u okolini)
  • studija životinje
  • početak učenja o proporcijama
  • zlatni rez (kao tajna kompozicije)

Plastificiranje

  • modeliranje ljudske glave sa stajališta temperamenta (povezano s nastavom hrvatskog jezika)
  • studije zemaljsko-suhog (melankolik), vatreno-gorućeg (kolerik ), vodeno-mekog (flegmatik) i zracno-raspršenog (sangvinik)
  • izrada maski: kazališne maske

Kod svih navedenih vježbi u tijeku rada ili na kraju slijedi temeljito zajedničko promatranje i analiza nastalog produkta.

Glazbena kultura

Ciljevi:

  • dalje razvijanje sposobnosti prosudbe glazbe
  • diferenciranje stilova što odgovara osjećaju traženja istine i individualizaciji, koja je često povezana sa osjećajem usamljenosti
  • odgovarajuće pjesme trebaju ne samo odgovoriti na ovu pojavu nego i biti jedan prilog za prevladavanje usamljenosti i postajanje slobadanje

Nastavni sadržaji

  • dvoglasno i troglasno pjevanje se dalje produbljuju do a-capella pjevanja i instrumentalnu pratnju
  • upoznavanje različitih glazbenih stilova (barok, klasika, romantika)
  • pjesme sa tekstovima koji se kritički odnose prema našem vremenu
  • pjevanje pjesama jakim naglaskom na ritmu
  • monodramatske balade (primjer: Franc Schubert: Zimsko putovanje)
  • kontrastiranje dur-mol
  • improviziranje (ritmičke improvizacije, kadenc-improvizacije)
  • osnovni pojmovi iz glazbene kulture: vokalno instrumentalna djela, kao opera, opereta, musical
  • pripovijedanje biografija poznatih glazbenika sa stajališta egzistencijalnih pitanja koja interesiraju učenike u tom uzrastu

Euritmija

Ciljevi:

Učenik treba temeljne zakonitosti euritmijskog pokreta doživjeti (iskusiti) i upoznati tako da se u srednjoj školi mogu nadograđivati u novom obliku. Balade i humoreske sa svojim snažnim duševnim kontrastima i polaritetima prilagoditi da odgovaraju unutarnjem svijetu tinejdžera. U tonskoj euritmiji mogu se obradivati veće grupne forme, što potiče i njeguje socijalno zajedništvo.

Nastavni sadržaji

  • glazbeni komadi na intervalnim prostornim oblicima
  • intenzivan rad na duru i molu
  • preobražaj geometrijskih oblika
  • vježbe sa štapom
  • sinteza sveg do tada naučenog kroz kraći dramskoeuritmijski ili glazbeno-euritmijski komad.

Ručni rad

Ciljevi:
U razvojnoj dobi (13./14. godina) učenik stjeće sposobnost kauzalnog mišljenja, tj. razumijevanja uzroka i posljedice. I tada započinje rad na šivaćem stroju. Pretpostavka za rad je da razumije sam stroj, njegovu konstrukciju i način rada. Stjecanjem vještina šivanja utječe se na koordinaciju pokreta nogu (volja), ruku (osjet) i koncentracije (mišljenje). Tako se nastavom šivanja bitno doprinosi harmoniziranju razvoja.

Nastavni sadržaji

  • izrada modela, krojenje (tehnika krojenja, zakonitosti krojenja)
  • krojenje
  • sastavljanje i unutrašnja obrada jednostavnog odjevnog predmeta uz korištenje šivaćeg stroja
  • ukrašavanje odjevnog predmeta
  • poznavanje materijala (razlika između biljnih, životinjskih, mineralnih i sintetičkih vlakana)
  • tkanje (jednostavne tehnike tkanja, koje se (u srednjoj školi) nastavlja na tkalačkom stanu)

Religijska kultura

Nastavni sadržaji

  • nastavak biografskih pripovijesti
  • evanđelja u svezi s godišnjim svetkovinama
  • Kristov život: djetinjstvo, djelovanje, iskušenja, muka, uskrsnuće, djelovanje apostola.

Obrti

Ciljevi

U 8. razredu učenici izrađuju složenije premdmete u kojima se kombiniraju (objedinjuju) vještine i sposobnosti razvijene na predhodnom stupnju. Povezuje se oblik i funkcija predmeta. Središnji nastavni cilj je da učenik samostalno odabere, planira, napravi nacrt i od nacrta do finalne obrade samostalno obavlja sve djelatnosti. Zadaci se mogu izrađivati u grupnim oblicima radova (po dvoje ili troje u grupi) i isto tako mogu sami odabrati što će izrađivati.

Nastavni sadržaji

  • od ideje do finalnog predmeta: radne operacije /proces : izrada nacrta (povezano s nastavom geometrije), planiranje i izvođenje radnih koraka- naglasak je na radnim koracima kako slijede: npr. kod vezanja metli, kod izrade okvira za slike, kod gradnje stalka za pilu, kod izrade poljoprivrednih uređaja
  • praktični radovi na drvenom objektu (gradnja prostora za školski rad).

Vrtlarstvo

Opseg i mogućnosti nastave vrtlarstva načelno ovise o lokalnim uvjetima svake škole. Veličina, raznolikost i uređenje školskog vrta u cjelosti trebaju služiti svrsi nastave.

  • provođenje općih vrtlarskih radova koji iziskuju spretnost, izdržljivost i tjelesne snage
  • košnja trave kosom, proizvodnja sijena
  • popravci uređaja
  • oplemenjivanje proizvoda (kiselo zelje, slano zelenje, konzerviranje voća, prerada pčelinjeg voska).

Tjelesni odgoj

Ciljevi

Sve bitne razvojne fiziološke faze su se vec dogodile ili su u tijeku. Dijete je iskusilo osjećaj težine, ali se vec nazire i izlazak, ponovno uspravljanje, ovladavanje naraslom masom i dužinom tijela. U gimnastici se uvode i vježbe upora, snage, izdržljivosti, načini kako koristiti zakone poluge i mehanike na vlastitom tijelu. Među mladićima i djevojkama sad je sve veće diferenciranje u gimnastičkom smislu. U atletici se i dalje radi na trčanju i skokovima, ali vec počinju i discipline bacanja. Kao novi element pojavljuje se hrvanje, koje im pruža mogućnosti da iskuse naraslu tjelesnu snagu i opseg.

Nastavni sadržaji

  • sve poznate gimnastičke vježbe (na već navedenim spravama, s naglaskom na vježbe upora i snage za dječake, a njihanje za djevojke)
  • Bothmer vježbe (tema – 3 ravnine)
  • daljnja razrada športskih igara (košarka, odbojka, rukomet, hokej sa štapovima)
  • vježbe snage i elastičnosti
  • atletika (uvode se bacanja – kugla, koplje, disk, daljnja razrada tehnike za skokove)
  • razne igre za zagrijavanje

Drugi članci iz Osnovna škola

Prvi razred
Drugi razred
Treći razred
Četvrti razred
Peti razred
Šesti razred

Waldorfski Anđeli

Mi koristimo cookie kako bismo pružili visoku kvalitetu korisničkog iskustva našim korisnicima i punu funkcionalnost web stranice. Nastavljajući korištenjem web stranice prihvaćate korištenje cookie sukladno s našim pravilima Privatnosti.